Prašnik je prašuma hrasta lužnjaka smještena u neposrednoj blizini sela Novi Varoš u općini Stara Gradiška. Zaštićen je u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije.

Prašnik je 250-300 godina stara sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Ostatak je slavonske prašume. Još 1929. godine isključen je iz redovnog gospodarenja šumom zbog svoje vrijednosti, a status posebnog rezervata šumske vegetacije dobiva 1965. godine rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu.

Muški bunar (foto: Dražen Fligić)

Muški bunar je kao posebno vrijedna šuma hrasta kitnjaka i bukve stara između 200 i 300 godina. Izuzeta je iz redovnog šumskog gospodarenja 1929. godine. Godine 1963. Muški bunar je zaštićen u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije. Dio je ekološke mreže Republike Hrvatske.

Bara Dvorina (foto: Vesna Andrić)

Bara Dvorina proglašena je zaštićenom 1987. u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata. Površina joj je 640 ha te se proteže uz Savu u duljini od 6 km. Granice rezervata ide rijekom Savom od 343. do 334. km (kota 90,6), zatim nasipom do klakarskog grobalja pa okomitom linijom do početne točke. Obuhvaća baru Dvorinu, manje bare, poplavne livade i pašnjake uz bare i poplavnu šumu hrasta lužnjaka (Posjeke).

Jelas ribnjaci zaštićeni su 1995. odlukom Skupštine Županije Brodsko-posavske u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata. Rezervat obuhvaća 125 ha površine ribnjaka. Jelas ribnjaci su dio ekološke mreže NATURA 2000 kao područje očuvanja značajno za ptice Jelas polje i kao područje očuvanja značajno za vrste i staništa Jelas polje s ribnjacima.

Foto: Dražen Fligić

Jelas polje zaštićeno je u kategoriji značajnog krajobraza 1995. godine. Ogromna površina od 20.800 ha proteže se na teritoriju grada Slavonskog Broda i općina Oriovac, Bebrina, Sibinj i Brodski Stupnik. Sjeverna granica zaštićenog područja ide autocestom Zagreb - Lipovac, a južna rijekom Savom od ušća Orljave do ušća Mrsunje te prati njihov tok prema sjeveru.

Gajna je u kategoriji značajnog krajobraza (nekadašnji zaštićeni krajolik) zaštićena 1990. godine. Smještena je između sela Oprisavci i Poljanci. Južnu granicu Gajne predstavlja rijeka Sava, a granica se nastavlja savskim nasipom koji je na ovom području odmaknut od Save i tvori džep u koji se smjestila Gajna. Površina krajobraza iznosi 331,7 ha.

Foto: Dražen Fligić

Pašnjak Iva najmlađe je zaštićeno područje u Brodsko-posavskoj županiji. Iva je proglašena zaštićenom u kategoriji značajnog krajobraza 14. srpnja 2010. odlukom Županijske skupštine BPŽ. Ovaj poplavni pašnjak smjestio se južno od sela Gorice u općini Dragalić, a površina mu iznosi 268 ha. Sa zapada, istoka i juga omeđena je poplavnim šumama hrasta lužnjaka. Iva je dio područja važnog za ptice Donja Posavina koje je dio Nacionalne ekološke mreže.

U Brodsko-posavskoj županiji 8 je zaštićenih područja. Sedam područja je pod upravom Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije - Natura Slavonica. To su:

posebni rezervat šumske vegetacije Prašnik

posebni rezervat šumske vegetacije Muški bunar

posebni ornitološki rezervat Jelas ribnjaci

posebni ornitološki rezervat Bara Dvorina

značajni krajobraz Jelas polje

značajni krajobraz Gajna

značajni krajobraz Pašnjak Iva

Osmo zaštićeno područje je Park prirode Lonjsko polje čiji istočni kraj ulazi u Brodsko-posavsku županiju. Parkom upravlja Javna ustanova Park Prirode Lonjsko polje.

Osim zaštićenih područja, pod upravom Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije je i 21 područje Nacionalne ekološke mreže.

Točan geografski smještaj zaštićenih područja možete provjeriti i na satelitskoj i topografskoj karti!