Novosti

 Službeni poster Svjetskog dana vlažnih staništa 2021.

Svjetski dan vlažnih staništa svake godine se obilježava na datum 02. veljače, dan kada je 1971. u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o vlažnim područjima. Vlažna staništa pohranjuju i pročišćuju vodu, hrane nas, čuvaju biološku raznolikost, a u isto vrijeme štite naselja od poplava. Očuvanjem takvih staništa čuvamo i izvore svježe vode čija se potrošnja u zadnjih 100 godina povećala šest puta. 

Projekt „Vlažna staništa za život 2“ koji financira zaklada Euronatur bavi se uklanjanjem invazivnih vrsta na poplavnom pašnjaku Gajna i edukacijom javnosti o bioraznolikosti i funkcijama ekosustava na vlažnim livadama i pašnjacima Gajne.  Zbog COVID 19 situacije zaustavili smo aktivnosti preko zime, ali projekt nastavljamo s početkom veljače, uz obilježavanje Svjetskog dana vlažnih staništa.  Zbog epidemioloških uvjeta morat ćemo odgoditi i godišnji sastanak Suradničkog vijeća značajnog krajobraza Gajna koji se tradicionalno održavao u to vrijeme, ali aktivnosti na terenu ćemo uz prilagodbu ipak održati.  Cilj projekta koje Brodsko ekološko društvo-BED provodi u partnerstvu sa Javnom ustanovom Natura Slavonica usmjeren je u konkretne investicije u uklanjanju invazivnih vrsta i angažiranje što većeg broja lokalnog stanovništva kako bi se osigurala dugoročna održivost. Uz edukaciju javnosti o bioraznolikosti i funkcijama ekosustava na vlažnim staništima, planiraju se i aktivnosti edukacije djece iz OŠ "Stjepan Radić" Oprisavci o temama o održivoj poljoprivredi, bioraznolikosti na Gajni i invazivnim biljnim vrstama.

Više o svjetskom danu vlažnih staništa: https://www.worldwetlandsday.org/home?fbclid=IwAR2CyZpKIyoSV8DUWF1AaHA-FqWlbiz1nia3Z4MgwCciqd8eqV_xQFt6sUI

U slučaju potrebe za više informacija možete se obratiti voditeljici projekta Iris Beneš na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; 091 445 4212 ili na kontakte Javne ustanove.

 

Krave na Savi

U nastavku prenosimo poziv na uključivanje u vrijedan projekt Športske gimnazije Zagreb .

U sklopu projekta „Nepoznata rijeka – život Save uzvodno i nizvodno od Zagreba“ koji je prihvaćen za financiranje na natječaju „Učeničkih akcija protiv klimatskih promjena“ Športska gimnazija Zagreb provodi javnu kampanju o važnosti i očuvanju rijeke Save.

Uzvodno i nizvodno od Zagreba rijeka Sava živi sasvim drugačijim životom. Temeljem znanstvenih kriterija i velike biološke vrijednosti, rijeka Sava uzvodno i nizvodno od Zagreba dio je europske ekološke mreže Natura 2000. Stanište je brojnih zaštićenih i ugroženih vrsta koje svjedoče o njenoj očuvanosti. Zahvati i projekti na Savi u Zagrebu nepovratno utječu na biološku raznolikost i život ljudi uzvodno i nizvodno od Zagreba. Jedna od posljedica klimatskih promjena su učestalije poplave. Poplavna područja uzvodno i nizvodno od Zagreba štite naselja od poplave i prostori su velike biološke vrijednosti. Prirodne retencije kao što su Lonjsko polje, Odransko polje i šuma Žutica primaju velike vode Save te ublažavaju  negativne posljedice klimatskih promjena. Projektom „Nepoznata rijeka – život Save uzvodno i nizvodno od Zagreba“ Športska gimnazija aktivno se želi uključiti i dati svoj doprinos u provedbi Europskog zelenog plana. Europskim zelenim planom („Green Deal“) Europa želi do 2050. godine postati prvi klimatsko neutralan kontinent. Svi smo pozvani i obavezni uključiti se u ublažavanje njihovih posljedica.

Pozivamo javnost, institucije, učenike, studente i građane da daju doprinos u očuvanju rijeke Save i borbi protiv klimatskih promjena uključivanjem u javnu kampanju „Nepoznata rijeka – život Save uzvodno i nizvodno od Zagreba“ objavom fotografije rijeke Save na društvenim mrežama ( #savanepoznatarijeka ). Javna kampanja traje deset dana, do 25. lipnja 2020. godine.

Projektom „Nepoznata rijeka – život Save uzvodno i nizvodno od Zagreba“ želi se aktivirati mlade generacije da postanu nositelji upoznavanja i prihvaćanja Europskog zelenog plana radi očuvanja kvalitete života u čistom, zdravom i sigurnom okolišu. Učenici Športske gimnazije, uz sportske uspjehe, važan su ambasador naše domovine Republike Hrvatske i na području očuvanja okoliša, prirodne baštine i zdravog života. Projekt je dio „Učeničkih akcija protiv klimatskih promjena“ kojim Platforma za međugrađansku solidarnost CROSOL i Zaklada SOLIDARNA, potiču škole, učeničke domove i školske klubove u njihovom snažnijem javnom djelovanju tijekom predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem EU od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine.

 

Kontakt koordinatorice projekta mr.sc. Draženka Rajković Vrdoljak

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.;

Na zamolbu Ministarstva zaštite okoliša i energetike prenosimo informaciju o akciji.

Ministarstvo provodi akciju „Jeste li ih vidjeli?“

Slika /slike/Vijesti/3.7.2020. jelenak_Zvonimir Osvald.jpg
 
Slika
Foto: alpinska strizibuba (Rosalia alpina) – autor Mario Vlašić
 
 
Slika
Foto: velika četveropjega strizibuba (Morimus asper funereus) – autor Dina Šimunović
 

Akcija „Jeste li ih vidjeli?“ koju Ministarstvo zaštite okoliša i energetike provodi s ciljem uključivanja javnosti u određivanje rasprostranjenosti kornjaša te podizanja svijesti o važnosti njihovog očuvanja, održava se i ove godine.

Svi zaljubljenici u prirodu kada opaze jelenka (Lucanus cervus), alpinsku strizibubu (Rosalia alpina) i veliku četveropjegu strizibubu (Morimus asper funereus) mogu njihovu fotografiju poslati putem obrasca za dojavu nalaza ili na adresu e-pošte: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. (uz fotografiju je potrebno navesti datum, vrijeme i lokaciju viđenja te ime i prezime opažača).

Tradicionalno će po završetku akcije biti izabrane i nagrađene najbolje fotografije, a ujedno će biti nagrađena i osoba koja dojavi najviše nalaza. Ove godine je nagrade za dobitnike osigurao NP Sjeverni Velebit u vidu obiteljskih ulaznica za posjet ovom nacionalnom parku.

Dobitnici nagrada za 2019. godinu bit će proglašeni po završetku obrade velikog broja pristiglih podataka.

Sve dojave javnosti su prostorno prikazane i lako pretražive na Bioportalu - web portalu Informacijskog sustava zaštite prirode, uključivanjem sloja Rasprostranjenost vrsta/Saproksilni kornjaši.

Jelenak (Lucanus cervus), alpinska strizibuba (Rosalia alpina) i velika četveropjega strizibuba (Morimus asper funereus) pripadaju jednoj od najugroženijih skupina kornjaša - saproksilnim kornjašima, čije se ličinke hrane umirućim i raspadajućim drvetom te su važna karika u kruženju hranidbenih tvari u ekosustavu.

Prisutnost saproksilnih kornjaša odražava očuvanost, kvalitetu i raznolikost staništa te se stoga često koriste kao indikatori stanja ekosustava. Ugrožene su zbog promjena povoljnih životnih uvjeta i uništavanja staništa gdje obitavaju. Njihovo stanje očuvanosti Hrvatska je dužna pratiti i očuvati ga u povoljnom stanju pa se ovom akcijom želi proširiti svijest ljudi o važnosti i ugroženosti ovih vrsta te ih se aktivno uključiti u očuvanje prirode.

 

Foto: jelenak (Lucanus cervus) – autor Zvonimir Osvald; alpinska strizibuba (Rosalia alpina) – autor Mario Vlašić; velika četveropjega strizibuba (Morimus asper funereus) – autor Dina Šimunović

Izvor: https://mzoe.gov.hr/vijesti/ministarstvo-provodi-akciju-jeste-li-ih-vidjeli/5930

 

22. svibnja obilježava se Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. Tim povodom objavljujemo Strategiju Europske unije za biološku raznolikost do 2030. godine donesenu 20. svibnja 2020.

Strategija, između ostalog, obuhvaća sljedeće mjere i obveze: 

  • Uspostavljanje veće mreže zaštićenih područja na kopnu i moru u Europskoj uniji, a temeljenu na postojećoj mreži Natura 2000 područja, s posebno strogom zaštitom područja visoke biološe raznolikosti i važnosti za borbu protiv klimatskih promjena.
  • Plan EU za restauraciju prirode - niz konkretnih obveza i akcija da bi se obnovili degradirani ekosustavi diljem EU do 2030. godine, da bi se njima upravljalo održivo s fokusom na glavne pokretače gubitka biološke raznolikosti.
  • Set mjera da se osigura nužna promjena: pokretanje novog ojačanog upravljačkog okvira da bi se osigurala bolja implementacija i praćenje napretka, poboljšanje znanja, financiranje i investicije te veće uvažavanje prirode kod donošenja odluka u poslovnom i javnom sektoru.
  • Mjere koje će se baviti globalnim izazovima za biološku raznolikost, pokazujući da je EU spremna primjerom voditi prema uspješnom usvajanju ambicioznih okvira za bioraznolikost temeljenih na Konvenciji o biološkoj raznolikosti..

 

Hrvatski prijevod Strategije i pripadajući prilog možete pogledati i/ili preuzeti ovdje:

Strategija  ( PDF, 670 KB)

Prilog Strategiji ( PDF, 430 KB)

 

Ovdje možete pročitati izjavu ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića, a ovdje i članak koje je objavilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike tim povodom.