Novosti

Mobilna izložba Diverterra
 
U Muzeju Brodskog Posavlja tijekom travnja 2021. godine gostuje edukativna, multimedijalna izložba Diverterra, nastala kroz projekt Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Diverterra obrađuje teme koje govore o važnosti očuvanja prirode te vezi između osnovnih životnih potreba i živih organizama s okolišem i prirodom.Teme mobilne izložbe predstavljaju animirani likovi sedam životinja (avatara) – jež, morska kornjača, vidra, ris, dinarski voluhar, medvjed i pčela, a bit priča koje djeci pripovijedaju animirani likovi jest kako čovjek svojim djelovanjem i ponašanjem utječe na prirodu te na koji način može pomoći u njezinu očuvanju.
Polaznici radionice koriste tablet pomoću kojega odabiru temu koja ih zanima skeniranjem avatara na panou izložbe. Skeniranje avatara pokreće kratki video prilog (00:30 do 01:30 min) određene teme. Po završetku ovog dijela radionice u kojemu djeca samostalno, uz vodstvo edukatora biraju sadržaje koji ih zanimaju, vrši se kratka diskusija o viđenim sadržajima i tome što su djeca na radionici naučila. Domaćini izložbe u Slavonskom Brodu su Muzej Brodskog Posavlja i Javna ustanova Natura Slavonica.
Iako je izložba osmišljena za grupne posjete predškolskog uzrasta i nižih razreda osnovnih škola, sukladno epidemiološkim mjerama koje su na snazi, molim Vas, dragi roditelji da djecu dovedete na izložbu u okviru individualnih posjeta.
Medo i ekipa vam imaju puno toga za ispričati 😊
Čekamo vas 🐻🦋🐹🐞
 
Za više informacija o projektu „Jačanje uloge Hrvatske agencije za okoliš i prirodu u informiranju i podizanju svijesti javnosti u području zaštite okoliša, klimatskih promjena, zaštite prirode i bioraznolikosti“ (2017.-2018.) kroz koji je izrađena mobilna izložba možete pogledati letak projekta ili Facebook stranice Diverterre.

 

I ove godine će se 2. veljače obilježiti Svjetski dan močvarnih staništa kao podsjećanje da je taj dan donesena Ramsarska konvencija. Ova godina je jubilarna jer predstavlja 50 godina od potpisivanja Ramsarske konvencije. Kao i mnoge konvencije dobila je ime po gradu u kojem je nastala, a to je iranski grad Ramsar. Ramsar se nalazi na sjeveru Irana uz južnu obalu Kaspijskog jezera u provinciji Mazandaran. Ramsarska konvencija, konvencija o močvarama je međunarodni sporazum usvojen 2. veljače 1971. Republika Hrvatska je ugovorna stranka Ramsarske konvencije od 8.10. 1991.

Danas Konvencija broji 169 stranki, uključujući RH, koje su na Ramsarski popis upisale 2227 močvarnih područja. Sve su se stranke obvezale na međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom iskorištavanju močvarnih staništa, kao i na opće očuvanje močvarnih područja na vlastitom teritoriju. Hrvatska je na Ramsarski popis uvrstila pet područja, a to su parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, donji tok delte Neretve te ribnjaci Crna Mlaka.

Močvare su po Ramsarskoj konvenciji (članak 1.1.) definirane kao "područja močvara, bara,

tresetišta ili voda, bilo prirodna ili umjetna, stalna ili privremena, s vodom stajaćicom ili

tekućicom, slatkom, boćatom ili slanom, uključujući morsku vodu, čija dubina za oseke ne

prelazi šest metara."

Močvarna staništa su jedna od najvažnijih ekoloških sustava na svijetu koja nalazimo na svim kontinentima osim na Antartici i u svim klimatskim zonama od tropskih krajeva do tundre.

Močvare se često nazivaju „bubrezima krajobraza“ jer vrše funkciju prihvata vode i otpada iz

prirodnih, ali i iz ljudskih izvora, ublažavaju posljedice poplava i suša. Močvare imaju veliku ulogu u pročišćavanju onečišćenih voda, sprječavanju erozije obala i punjenju podzemnih spremnika vodom. Glavni uzroci ugroze močvarnih staništa u Hrvatskoj su isušivanje i melioracija da bi se došlo do obradivih površina, onečišćenja iz kućanstava  i industrije, te intenzivna poljoprivreda pesticidima, isušivanje radi kontrola najezde komaraca, industrijalizacija.

Očuvanje, zaštita i pravilno i mudro korištenje močvarnih staništa je važno jer su stanište vodenih ptica, a od velike važnosti za očuvanje bioraznolikosti.

Močvare pripadaju najproduktivnijim ekosustavima u svijetu. Danas one predstavljaju kolijevke biološke raznolikosti, pružajući vodu, o čemu ovise životi i opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Staništa su velikom broju vrsta ptica, sisavaca, gmazova, vodozemaca, riba i beskralježnjaka.

Neke od životno važnih funkcija močvara su: skladištenje vode, otpuštanje podzemne vode, zaštita od poplava-retencija, kontrola erozije, pročišćavanje vode, staništa su mnogim biljnim i životinjskim vrstama, itd.

Uz to, od močvara imamo i ekonomske koristi. U novije doba močvarna staništa se sve više upotrebljavaju u svrhu turizma, točnije ekoturizma.

 U Brodsko-posavskoj županiji postoji mnogo močvarnih staništa smještena većinom između nasipa i rijeke Save. Mnoga od njih ovise o izlijevanju rijeke koja im daje život. U mnogim depresijama između rijeke i nasipa mrijeste se savske ribe, a njihova mlađ postaju hrana mnogih ptica močvarica.

Nizvodno rijekom Savom u našoj županiji najpoznatija takva područja su Pašnjak Iva, Vlakanac-Radinje, Živike-Pričac, utvaj pokraj Zbjega. Ipak najpoznatije i važno područje koje je i država proglasila takvim dajući mu status Posebnog ornitološkog rezervata je bara Dvorina. Dvorina je Odlukom SO Slavonski Brod proglašeno specijalnim ornitološkim rezervatom od 8. svibnja 1987.

Bara Dvorina kraj Donje Bebrine proteže se uz lijevu obalu Save između nasipa i obale rijeke. Prostire se u ukupnoj površini 640 ha.Vrlo je zanimljiva i s ornitološkog i s botaničkog stanovišta. Ovdje je razvijeno nekoliko biljnih zajednica. U vodi nalazimo zajednicu lopoča i lokvanja (Nymphaeto - Nupharetum), dok rub bare obraštava nekoliko vrsta šaševa (Carex sp.), trava pirevina (Glyceria fluitans), idirot (Acorus calamus), močvarna perunika (Iris pseudacorus) i dr. Ponegdje uz baru nalazimo vrlo slikovita stara šuplja kvrgava stabla bijele vrbe (Salix alba).

Za ptičji svijet bara Dvorina predstavlja veliku vrijednost, naročito u vrijeme proljetne i jesenske seobe, kada ovdje boravi kvalitativno i kvantitativno vrlo bogata ornitofauna.

2008. godine monitoringom kojeg je naručila Javna ustanova Natura Slavonica na Dvorini je ustanovljeno 113 vrsta ptica.

Republika Hrvatska, kao potpisnica Međunarodne konvencije o zaštiti močvara i ptica močvarnih staništa (Ramserska konvencija), obavezna je izdvojiti i sačuvati močvaru od većeg ornitološkog značaja, u tom kontekstu potrebno je Baru Dvorina štititi i dalje kao posebni ornitološki rezervat.

U kontekstu zaštite ornitofaune svakako treba istaknuti i drugi ornitološki rezervat koji je još bogatiji ptičjim svijetom a to je Posebni ornitološki rezervat Jelas ribnjaci.

Cilj nas u ustanovi je podići svijest o važnosti  očuvanja močvarnih staništa koji predstavljaju jedan od najugroženijih ekoloških sustava u Hrvatskoj.

 Tekst: Branimir Vujčić

http://www.radioslavonija.hr/sadrzaj/2-veljace---medunarodni-dan-mocvarnih-stanista-4324

 Službeni poster Svjetskog dana vlažnih staništa 2021.

Svjetski dan vlažnih staništa svake godine se obilježava na datum 02. veljače, dan kada je 1971. u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o vlažnim područjima. Vlažna staništa pohranjuju i pročišćuju vodu, hrane nas, čuvaju biološku raznolikost, a u isto vrijeme štite naselja od poplava. Očuvanjem takvih staništa čuvamo i izvore svježe vode čija se potrošnja u zadnjih 100 godina povećala šest puta. 

Projekt „Vlažna staništa za život 2“ koji financira zaklada Euronatur bavi se uklanjanjem invazivnih vrsta na poplavnom pašnjaku Gajna i edukacijom javnosti o bioraznolikosti i funkcijama ekosustava na vlažnim livadama i pašnjacima Gajne.  Zbog COVID 19 situacije zaustavili smo aktivnosti preko zime, ali projekt nastavljamo s početkom veljače, uz obilježavanje Svjetskog dana vlažnih staništa.  Zbog epidemioloških uvjeta morat ćemo odgoditi i godišnji sastanak Suradničkog vijeća značajnog krajobraza Gajna koji se tradicionalno održavao u to vrijeme, ali aktivnosti na terenu ćemo uz prilagodbu ipak održati.  Cilj projekta koje Brodsko ekološko društvo-BED provodi u partnerstvu sa Javnom ustanovom Natura Slavonica usmjeren je u konkretne investicije u uklanjanju invazivnih vrsta i angažiranje što većeg broja lokalnog stanovništva kako bi se osigurala dugoročna održivost. Uz edukaciju javnosti o bioraznolikosti i funkcijama ekosustava na vlažnim staništima, planiraju se i aktivnosti edukacije djece iz OŠ "Stjepan Radić" Oprisavci o temama o održivoj poljoprivredi, bioraznolikosti na Gajni i invazivnim biljnim vrstama.

Više o svjetskom danu vlažnih staništa: https://www.worldwetlandsday.org/home?fbclid=IwAR2CyZpKIyoSV8DUWF1AaHA-FqWlbiz1nia3Z4MgwCciqd8eqV_xQFt6sUI

U slučaju potrebe za više informacija možete se obratiti voditeljici projekta Iris Beneš na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; 091 445 4212 ili na kontakte Javne ustanove.

Na zamolbu Ministarstva zaštite okoliša i energetike prenosimo informaciju o akciji.

Ministarstvo provodi akciju „Jeste li ih vidjeli?“

Slika /slike/Vijesti/3.7.2020. jelenak_Zvonimir Osvald.jpg
 
Slika
Foto: alpinska strizibuba (Rosalia alpina) – autor Mario Vlašić
 
 
Slika
Foto: velika četveropjega strizibuba (Morimus asper funereus) – autor Dina Šimunović
 

Akcija „Jeste li ih vidjeli?“ koju Ministarstvo zaštite okoliša i energetike provodi s ciljem uključivanja javnosti u određivanje rasprostranjenosti kornjaša te podizanja svijesti o važnosti njihovog očuvanja, održava se i ove godine.

Svi zaljubljenici u prirodu kada opaze jelenka (Lucanus cervus), alpinsku strizibubu (Rosalia alpina) i veliku četveropjegu strizibubu (Morimus asper funereus) mogu njihovu fotografiju poslati putem obrasca za dojavu nalaza ili na adresu e-pošte: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. (uz fotografiju je potrebno navesti datum, vrijeme i lokaciju viđenja te ime i prezime opažača).

Tradicionalno će po završetku akcije biti izabrane i nagrađene najbolje fotografije, a ujedno će biti nagrađena i osoba koja dojavi najviše nalaza. Ove godine je nagrade za dobitnike osigurao NP Sjeverni Velebit u vidu obiteljskih ulaznica za posjet ovom nacionalnom parku.

Dobitnici nagrada za 2019. godinu bit će proglašeni po završetku obrade velikog broja pristiglih podataka.

Sve dojave javnosti su prostorno prikazane i lako pretražive na Bioportalu - web portalu Informacijskog sustava zaštite prirode, uključivanjem sloja Rasprostranjenost vrsta/Saproksilni kornjaši.

Jelenak (Lucanus cervus), alpinska strizibuba (Rosalia alpina) i velika četveropjega strizibuba (Morimus asper funereus) pripadaju jednoj od najugroženijih skupina kornjaša - saproksilnim kornjašima, čije se ličinke hrane umirućim i raspadajućim drvetom te su važna karika u kruženju hranidbenih tvari u ekosustavu.

Prisutnost saproksilnih kornjaša odražava očuvanost, kvalitetu i raznolikost staništa te se stoga često koriste kao indikatori stanja ekosustava. Ugrožene su zbog promjena povoljnih životnih uvjeta i uništavanja staništa gdje obitavaju. Njihovo stanje očuvanosti Hrvatska je dužna pratiti i očuvati ga u povoljnom stanju pa se ovom akcijom želi proširiti svijest ljudi o važnosti i ugroženosti ovih vrsta te ih se aktivno uključiti u očuvanje prirode.

 

Foto: jelenak (Lucanus cervus) – autor Zvonimir Osvald; alpinska strizibuba (Rosalia alpina) – autor Mario Vlašić; velika četveropjega strizibuba (Morimus asper funereus) – autor Dina Šimunović

Izvor: https://mzoe.gov.hr/vijesti/ministarstvo-provodi-akciju-jeste-li-ih-vidjeli/5930