Sretan Božić i nova 2017.!

Detalji

Kategorija: Novosti

Objavljeno: 19 Prosinac 2016

Hitova: 2421

Terenska nastava za studente Šumarskog fakulteta

Detalji

Napisao/la Vesna Andrić

Kategorija: Novosti

Objavljeno: 23 Studeni 2016

Hitova: 2979

U ponedjeljak, 21. studenog 2016., na teritoriju šumarija Slavonski Brod i Trnjani održana je terenska nastava za studente (ukupno 31 studenta/icu) 1. godine diplomskog studija šumarstvo Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Nastava je održana u sklopu predmeta Opća i krajobrazna ekologija i Šumska vegetacija, a studente su vodili prof. dr. sc. Ivica Tikvić, doc. dr. sc. Damir Ugarković i stručni suradnik Mario Šango, dipl. ing. šumarstva.

Saznajte više... Terenska nastava za studente Šumarskog fakulteta

Bijela roda 2016. - isplata naknada

Detalji

Kategorija: Bijela roda

Objavljeno: 16 Studeni 2016

Hitova: 1250

Početkom studenog 2016. korisnicima (fizičkim i pravnim osobama) su isplaćene naknade iz projekta Bijela roda. Svrha naknade je održavanje i čišćenje krovišta na kojima je rodino gnijezdo. Iznos naknade je 700,00 kn po gnijezdu godišnje. Polovicu iznosa naknade isplaćuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a polovicu Brodsko-posavska županija tj. Javna ustanova Natura Slavonica. Ove godine isplaćeno je ukupno 39.200,00 kn za 56 gnijezda. Ovdje možete pogledati popis korisnika naknade:

Popis korisnika naknade iz Projekta Bijela roda 2016. ( PDF, 392KB)

Okrugli stol na temu „Zajednički pašnjaci 2016.“

Detalji

Napisao/la Iris Beneš

Kategorija: Novosti

Objavljeno: 03 Listopad 2016

Hitova: 1975

U prostorijama općine Oprisavci, 29.09.2016. održan je okrugli stol na temu „Zajednički pašnjaci 2016.“ Skup je okupio nadležne institucije, udruge i predstavnike korisnika zajedničkih pašnjaka sa poplavnih područja rijeke Save koji su oaze prirodne i tradicijske baštine. Na početku skupa, o trenutnom stanju na zajedničkim pašnjacima, izazovima i rješenjima govorili su predstavnice i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Agencije za poljoprivredno zemljište, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Javna ustanova parka prirode Lonjsko polje, a kasnije kroz diskusiju i sami korisnici.  Brodsko ekološko društvo-BED je predstavilo projekt Zadnja šansa za podolce, u sklopu kojeg se skup i održao, te Gajnu kao jedini primjer u RH gdje su korisnici pašnjaka organizirani u zadrugu.

Identificirane su teškoće u provedbi određenih rješenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu i podzakonskih akata, problemi u reguliranju imovinsko-pravnih odnosa na nekim česticama unutar zajedničkih pašnjaka (vode, šume, poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH, privatne čestice, čestice za koje je nadležna lokalna samouprava), a spomenuti su i specifični problemi poplavnih pašnjaka Lonjskog polja. Korisnici su primjetili da postoji mjesto za napredak u komunikaciji različitih dijelova sustava koji ih prati, jer je, naročito nakon ulaska u EU i novog sustava potpora, za prosječnog poljoprivrednika izuzetno teško balansirati eventualne neusklađenosti.

Zaključci skupa, zajedno sa preporukama, biti će proslijeđeni donositeljima odluka, provedbenim agencijama te drugim nadležnim institucijama. Skup je bio konstruktivan uz identifikaciju potrebe daljnjeg zajedničkog rada na tom polju, a organizatori skupa izrazili su zadovoljstvo odzivom predstavnika institucija na državnom nivou, kao i korisnika. Nakon skupa organizirana je posjeta Gajni.

Okrugli stol – Zajedno za zajedničke pašnjake 2016  održao se u sklopu projekta Omogućiti zaštitu rijeke Save  -Zadnja šansa za podolce koje provodi Brodsko ekološko društvo-BED a financira njemačka zaklada EuroNatur. Organizaciju skupa podržala je Pašnjačka zajednice braniteljska zadruge Eko-Gajna i općina Oprisavci.

Više informacija:

www.bed.hr

Završna konferencija projekta Savski šišmiši

Detalji

Napisao/la Vesna Andrić

Kategorija: Savski šišmiši

Objavljeno: 03 Listopad 2016

Hitova: 1023

Na završnoj konferenciji projekta, održanoj 28. rujna 2016. u Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, predstavljeni su rezultati projekta Savski šišmiši. Projekt Savski šišmiši financiraju međunarodna zaklada EuroNatur, zaklada Michael Otto Stiftung i dobrotvorna zaklada Aage V. Jensen. Vrijednost projekta je 5800 €, nositelj Javna ustanova Natura Slavonica, a partneri Javne ustanove u projektu su Zajednica tehničke kulture Brodsko-posavske županije, Muzej Brodskog Posavlja, Hrvatsko šumarsko društvo – ogranci Slavonski Brod i Nova Gradiška i Brodska ekološka udruga Zemlja – BEUZ.

U sklopu projekta izvršeno je istraživanje vrsta šišmiša prisutnih na teritoriju Županije uz rijeku Savu, podizanje svijesti javnosti o važnosti šišmiša i poboljšanje šumskih staništa za život šišmiša postavljanjem umjetnih kućica za šišmiše. U Hrvatskoj postoji 35 vrsta šišmiša i sve su zakonom strogo zaštićene. Zakonska zaštita nije dovoljna pa je potrebno uložiti veće napore u njihovu zaštitu u što se treba uključiti i što veći broj ljudi što je i glavni cilj ovoga projekta.

Na završnoj konferenciji rezultate istraživanje šišmiša na zaštićenim područjima u Brodsko-posavskoj županiji je predstavila biologinja Mirna Mazija koja je istraživanja i izvršila. Za istraživanje su korištene dvije metode: hvatanje šišmiša mrežama te metoda snimanja i analize ultrazvučnog glasanja šišmiša temeljem kojih se također može utvrditi vrsta šišmiša. Istraživanjima u četiri zaštićena područja Brodsko-posavske županije (Jelas polje, Prašnik, Gajna i Bara Dvorina) zabilježeno je čak 11 vrsta šišmiša. Važno je među njima posebno izdvojiti tri vrste jer su značajni nalazi za Hrvatsku, a važne su i na europskoj razini (tzv. Natura 2000 vrste).  To su vrste širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus) i velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii) koje su karakteristične šumske vrste vezane uz stare šumske sastojine te veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) koji skloništa nalazi uglavnom u špiljama, a velike otvorene livade poput Bare Dvorine koristi kao prostor na kojem se hrani. Sve zabilježene vrste šišmiša zaslužuju pažnju, a njihove populacije je potrebno očuvati kako bi ovi noćni letači na prirodan način regulirali brojne noćne kukce.

Ravnatelj Javne ustanove Josip Bodrožić-Džakić još je jednom zahvalio partnerima na uspješno provedenom projektu te školama koje su u njemu sudjelovale: OŠ Ivan Meštrović Vrpolje (voditelj radionice izrade kućica za šišmiše Milan Rendulić), OŠ Ivan Mažuranić Sibinj PŠ Slobodnica (voditeljica radionice Sunčica Dolovčak) i OŠ Vladimir Nazor Slavonski Brod (voditeljice radionice Nataša Stanković i Sanja Žutinić).

Predavanje iz projekta OkoLIŠ, priopćenje za javnost

Detalji

Napisao/la Maja Maslać

Kategorija: Ostali projekti

Objavljeno: 03 Listopad 2016

Hitova: 920

Istraživanje kvalitete zraka pomoću lišajeva na području Slavonskog Broda je provedenou u sklopu projekta HR.3.2.01 - 0130 Lišajevi kao bioindikatori zagađenja u okolišu (OkoLIŠ) koji je financirala Europska Unija iz Europskog socijalnog fonda (ESF) u okviru Prioriteta 3 Unaprijeđenje ljudskog kapitala u obrazovanju, istraživanju i razvoju , Mjere 3.2. Razvoj ljudskih potencijala u istraživanju i razvoju Operativnog programa "Razvoj ljudskih potencijala" 2007.-2013. Namjenska bespovratna sredstva ESF-a predstavljaju 85% uklupnih prihvatljivih troškova, dok nacionalna sredstva RH predstavljaju 15% ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Projekt je realiziran na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Slavonski Brod ima jedan od najvećih problema s kvalitetom zraka u Hrvatskoj, prvenstveno zbog rafinerije nafte koja se nalazi u njegovoj neposrednoj blizini. Stoga je šire područje Slavonskog Broda odabrano kao mjesto istraživanja. Kako bi se istražio utjecaj rafinerije nafte na kvalitetu zraka okolnog područja, u sklopu ovog projekta analizirani su lišajevi na 20 ploha u radijusu od 20 km oko rafinerije u Bosanskom Brodu. Plohe su postavljene samo na teritoriju Republike Hrvatske.

Lišajevi se ubrajaju među najpoznatije bioindikatore i biomonitore kvalitete zraka. Ono što im to omogućuje je nedostatak kutikule i činjenica da svu vodu i tvari potrebne za život u cijelosti primaju iz zraka. U sklopu istraživanja analizirana je koncentracija metala i nemetala u uzorcima lišajeva, s obzirom na kontrole koje su sakupljene na području s viskom kvalitetom zraka. Na dvije plohe koje se nalaze na manje od 2 km od rafinerije nafte (uz rijeku Savu) nisu pronađeni lišajevi, stoga je na tim plohama sakupljena kora drveća za analize metala i nemetala. Sam izostanak lišajeva na kori drveća pokazatelj je niske kvalitete zraka. Na lišajevima su također napravljene dodatne analize fizioloških pokazatelja kao što je sadržaj fotosintetskih pigmenata. Dobiveni rezultati ukalzuju da je smanjena kvaliteta zraka na području samog Grada Slavoskog Broda, gdje sinergistički djeluju blizina i položaj rafinerije spram grada te samo oenčišćenje iz grada, kao što je promet. U sklopu projekta izrađene su karte onečišćenja, s obzirom na vrstu onečišćujuće tvari. Lišajevi su se pokazali kao dobri za biomonitoring područja te se planiraju buduća istraživanja.

Predavanje u Slavonskom Brodu, gdje su prezentirani rezultati istraživanja, su održali istraživači na projektu poslijedokorand dr. sc. Saša Likić i doktorandica Maja Maslać, mag. biol. exp.

Savski šišmiši, poziv na završnu konferenciju

Detalji

Kategorija: Savski šišmiši

Objavljeno: 26 Rujan 2016

Hitova: 1224

Istraživanje kvalitete zraka pomoću lišajeva, poziv na predavanje

Detalji

Kategorija: Ostali projekti

Objavljeno: 16 Rujan 2016

Hitova: 1391

Puštanje oporavljenih ptica iz Centra u Ruščici u prirodu

Detalji

Napisao/la V. Andrić

Kategorija: Novosti

Objavljeno: 10 Kolovoz 2016

Hitova: 2350

U ponedjeljak 08. kolovoza 2016. Javna ustanova se uključila u akciju vraćanja u prirodu oporavljenih ptica Centra za zbrinjavanje zaštićenih životinja u Ruščici. Puštene su četiri bijele rode Ciconia ciconia, dva ćuka Otus scops i 2 vjetruše Falco tinnunculus. Neke od puštenih ptica su se u Centru uspješno oporavile od ozljeda, a druge su u Centar došle iscrpljene ili premlade za samostalan život u prirodi te im je njega volontera u Centru omogućila povratak u njihova prirodna staništa. Ptice su puštene na područje ekološke mreže Dvorina (savska retencija), a prethodno ih je prstenovao službeni prstenovač Zavoda za ornitologiju Mirko Šetina. Centar već godinama uspješno vodi Mirko Milec sa suprugom Baricom Milec, njihovom djecom te nekolicinom volontera. Zahvaljujući njima brojne su rijetke životinje vraćene prirodi. Centar ima i važnu edukacijsku ulogu budući da u njemu brojni posjetitelji po prvi puta sreću skrovite vrste slavonske faune.

Pogledajte galeriju fotografija...

Akcija čišćenja Dilja - kako je bilo...

Detalji

Kategorija: Novosti

Objavljeno: 10 Lipanj 2016

Hitova: 2081

U nedjelju 05. lipnja 2016. akcijom čišćenja planinarskih staza na Dilju obilježen je Svjetski dan zaštite okoliša i Dan zaštite planinske prirode u Hrvatskoj. Organizatori su bili Planinarsko društvo Dilj gora, Javna ustanova Natura Slavonica, Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Slavonski Brod i Brodsko ekološko društvo - BED. Akcija je okupila oko 60 volontera.

Pogledajte galeriju fotografija...