Detalji
Kategorija: Novosti
Hitova: 356

Na molbu kolega iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu objavljujemo informaciju o akciji "Jeste li ih vidjeli?". Slijedi tekst poziva na suradnju koji objavljujemo u cijelosti, a možete ga pogledati i na web stranicama HAOP-a: http://www.haop.hr/hr/aktualnosti/jeste-li-ih-vidjeli-0 .

 

Jeste li ih vidjeli!?

Jelenak (fotografija Zvonimir Osvald)
Jelenak (fotografija Zvonimir Osvald)

Pozivamo sve ljubitelje prirode i one koji će to tek postati na ovogodišnju potragu za jelenkom, alpinskom i velikom četveropjegom strizibubom. Odaziv na našu tradicionalnu akciju i broj dojava raste iz godine u godinu. Prošle godine je HAOP zaprimio gotovo 800 nalaza što je dobar pokazatelj popularnosti akcije.

Svi koji su sudjelovali u ovoj akciji i ranijih godina znaju zašto su nam ove vrste važne, a za sve ostale koji će se ove godine možda po prvi puta uključiti, navodimo nekoliko razloga zašto su nam one bitne i zanimljive:

  1. Pripadaju jednoj od najugroženijih skupina kornjaša - saproksilnim kornjašima, čije se ličinke hrane umirućim i raspadajućim drvetom.
  2. Bogatstvo saproksilnih kornjaša odražava očuvanost, kvalitetu i raznolikost staništa te se stoga često koriste kao indikatori stanja ekosustava.
  3. Ugrožene su zbog promjena povoljnih životnih uvjeta i uništavanja staništa gdje obitavaju (nedostatak trulih stabala i panjeva bitnih za razvoj ličinki, prekomjerna sječa šuma i sl.);
  4. Navedene su na dodacima EU Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije (Habitats Directive, 92/43/EEZ), zbog čega je Hrvatska odredila područja važna za njihovo očuvanje koja su dio Ekološke mreže Republike Hrvatske, a time i Natura 2000 ekološke mreže Europske unije, a njihovo je stanje očuvanosti Hrvatska dužna pratiti i očuvati ga u povoljnom stanju.
  5. Kroz potragu širimo svijest o važnosti i ugroženosti ovih vrsta te ih aktivno uključujemo u očuvanje prirode koja ih okružuje.

Uključiti se mogu svi. Sve što se treba napraviti je kada pronađete jednu od navedenih vrsta, pokušajte ih fotografirati te nam pošaljite fotografiju i sljedeće podatke:

  • datum kada ste ga/ ih vidjeli
  • lokaciju gdje ste ga/ ih vidjeli (GPS ili opisnu ako nemate GPS uređaj)
  • vrijeme kada ste ga/ ih vidjeli
  • ime i prezime opažača

Novost od ove godine je da nam se podaci o viđenju pojedine vrste mogu slati putem web obrasca, no, kao i proteklih godina, tražene podatke zaprimamo i putem adrese e-pošte:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

OBRAZAC ZA DOJAVU


Kao i ranijih godina HAOP će pripremiti prigodne nagrade, uz još jednu novost. Uz set publikacija HAOP-a, dodjeljujemo i obiteljske karte za posjet Nacionalnom parku Risnjak.

Nagrade će dobiti svaki 500. nalaz, te najbolje fotografije jelenka, velike četveropjege strizibube i alpinske strizibube, kao i osoba koja je dojavila najviše nalaza. Razloga je i više nego dovoljno da se svi uključe u akciju.

Svi nalazi iz proteklih godina ove akcije dostupni su na Bioportalu.

Zahvaljujemo svim dosadašnjim sudionicima akcije i onima koji će to tek postati te Nacionalnom parku Risnjak na potpori naše akcije.

Uključite se u zaštitu

Jeste li ih vidjeli?

Velika četveropjega strizibuba (fotografija Dina Šimunović))
Velika četveropjega strizibuba (fotografija Dina Šimunović)
Alpinska strizibuba (fotografija Mario Vlašić)
Alpinska strizibuba (fotografija Mario Vlašić)

Detalji
Kategorija: Ostali projekti
Hitova: 500

 

Svojim kreacijama s radionice učenici su ukrasili školu

Povodom Dana škole, 26. travnja 2018., u OŠ "Bogoslav Šulek" Slavonski Brod PŠ Vranovci biologinja Javne ustanove održala je radionicu za djecu o pticama selicama na kojoj je sudjelovalo dvadesetoro učenika. Djeca su učila o razlikama među stanaricama i selicama, uzrocima i opasnostima seoba, saznala nešto novo o najpoznatijim vrstama ptica selica u Hrvatskoj i učila unositi podatke u aplikaciju za praćenje ptica selica. Kroz radionicu naučili su prepoznavati 4 od 5 vrsta koje se bilježe kroz europski projekt Spring Alive - Dočekajmo ptice selice, a koji u Hrvatskoj koordinira udruga BIOM. Izabrane su 4 vrste obuhvaćene projektom, a koje su česte u našem kraju: roda, kukavica, lastavica i pčelarica.

Nadamo se da su djeca uspješno proširila svoje već veliko znanje o pticama koje ih okružuju. Hvala ravnateljici škole Slavici Đurđević te nastavnicama Antoniji Galojlić i Marijani Marić zahvaljujući kojima je ostvarena ova suradnja! Svim učenicima, nastavnicima i ostalim zaposlenicima želimo sretan Dan škole!

 

Detalji
Kategorija: Novosti
Hitova: 683

Otvorenje izložbe (počevši slijeva: Tomislav Lukić, Josip Bodrožić-Džakić, Goran Letić, Ivica Samarđić, Davorin Marković)

Povodom Dana planeta Zemlje, Javna ustanova Natura Slavonica je u suradnji sa Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjima Požeško-slavonske županije organizirala izložbu Leptiri Slavonije - leteći biseri Panonskog mora. Otvorenje je održano u Galeriji Goll u ponedjeljak, 23.04.2018. Izložbu su predstavili autor Goran Letić, načelnik odjela za krajobraze Hrvatske agencije za okoliš i prirodu Davorin Marković, ravnatelj Javne ustanove Natura Slavonica Josip Bodrožić-Džakić, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Požeško-slavonske županije Ivica Samardžić i vlasnik Galerije Goll Tomislav Lukić. Među uglednim gostima bila je i pročelnica Konzervatorskog odjela u Slavonskom Brodu Željka Perković.

Požežanin Goran Letić, autor izložbe, fotografirao je prvog leptira na nagovor svoje djece. Zatim je to preraslo u hobi, a na kraju i u izložbu i publikaciju o leptirima požeškog kraja opremljenu njegovim fotografijama. Izložba je već imala nekoliko gostovanja, a u Brodu će biti otvorena tri tjedna, do 13. svibnja. Ulaz je slobodan.

Prvi Dan planeta Zemlje obilježen je 22. travnja 1970. u Sjedinjenim Američkim Državama. Bili su to masovni skupovi kao odgovor na zagađenje zraka u velikim gradovima i pokušaj da se javnost mobilizira u traženju rješenja. Dan planeta Zemlje postaje globalni događaj 1990. godine te se od te godine obilježava i u Hrvatskoj. Danas  se obilježava u gotovo 200 zemalja uz sudjelovanje oko milijarde ljudi. Svim sudionicima zajednička je briga za okoliš te se provode brojne kampanje kako bi se pažnja javnosti usmjerila na najveće probleme i ljudi mobilizirali u rješavanju tih problema.

Danas su najveći izazovi u zaštiti okoliša i prirode:

  • sprječavanje klimatskih promjena,
  • smanjenje zagađenja i pretjerane upotrebe pesticida,
  • poboljšanje energetske učinkovitosti,
  • povećanje recikliranja,
  • ozelenjivanje naselja,
  • sprečavanje nekontroliranog krčenja šuma.

Osim problema treba isticati i pozitivne primjere očuvanih staništa i vrsta kakve možemo vidjeti na ovoj izložbi o bogatstvu leptira u Slavoniji. Zaštita prirode, različitih vrsta i staništa nemoguća je bez uključivanja javnosti u njihovu zaštitu.

Detalji
Kategorija: Novosti
Hitova: 323

Povodom Dana planeta Zemlje pozivamo Vas na otvorenje izložbe fotografija Leptiri Slavonije autora g. Gorana Letića u ponedjeljak, 23. travnja, u 19 sati u Galeriji Goll (adresa: Matije Mesića 51, Slavonski Brod). Izložbu organiziramo u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije.

Izložba Leptiri Slavonije

Detalji
Kategorija: Novosti
Hitova: 350

Detalji
Kategorija: Novosti
Hitova: 462

Predavanje je održano u Domu kulture u Novoj Gradiški

Povodom Svjetskog dana šuma doc. dr. sc. Stjepan Mikac sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je u Novoj Gradiški predavanje pod nazivom Utjecaj klimatskih promjena na sušenje i propadanje nizinskih poplavnih ekosustava. Predavanje je imalo dvije podteme: 

  1. Dendroekološka istraživanja o utjecaju klimatskih promjena na odumiranje hrasta lužnjaka i poljskog jasena u Republici Hrvatskoj
  2. 250 godišnja dinamika prašumskog rezervata šumske vegetacije Prašnik u svjetlu klimatskih promjena.

Predavanja je održano u Domu kulture u Novoj Gradiški na Svjetski dan šuma, 21. ožujka. Slušalo ga je 60-ak inženjera šumarstva, inače zaposlenika Hrvatskih šuma Uprava šuma Nova Gradiška i članova novogradiškog i slavonskobrodskog ogranka Hrvatskog šumarskog društva.

Promjene u klimi, posebice u temperaturi i količini padalina, snažno utječu na sastav, funkciju i strukturu ekosustava. Ovakvim promjenama posebno su podložni hidrološki osjetljivi ekosustavi poput nizinskih poplavnih šumskih ekosustava rasprostranjenih u dolinama velikih rijeka. Osim klimatskih promjena na ove šume negativno utječe čovjek (krčenjem i regulacijom voda). U Posavini su posebno ugrožene poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena.

Nakon razminiranja (sredinom 2015. godine), krajem 2015. godine počela su prva istraživanja znanstvenika sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na lokaciji prašume Prašnik, zaštićene u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije. To su prva opsežna znanstvena istraživanja područja od 1979. godine. Predmet istraživanja bio je utjecaj klimatskih promjena na poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena u Hrvatskoj. Prašnik je izabran za istraživanje kao jedina lužnjakova prašuma u Hrvatskoj što omogućuje praćenje utjecaja navedenih čimbenika na stanje ovog ekosustava od 18. stoljeća do danas. Prašnik je i jedini izvorni ostatak opjevane i u Europi proslavljene slavonske šume pa njegova zaštita ima nacionalnu važnost. Kao druga lokacija izabrana je šuma poljskog jasena u istočnom dijelu Parka prirode Lonjsko polje. Znanstvenici su istraživali utjecaj klimatskih čimbenika i razine podzemnih voda na rast stabala hrasta lužnjaka i poljskog jasena.

Docent Mikac predstavio je nove metode u istraživanju prašuma, od kojih je većina po prvi puta primijenjena u Hrvatskoj. Analizom godova živućih i mrtvih stabala moguće je unazad nekoliko stoljeća precizno utvrditi godinu promjene vanjskih faktora koji su značajno utjecali na razvoj prašume. Također je iz istih podataka moguće djelomično rekonstruirati događaje koji su utjecali na rast stabala i pomlađivanje prašume.

S posebnim zanimanjem šumari su pratili rezultate istraživanja u Prašniku. Utvrđeno je da je gustoća lužnjakovih stabala u rezervatu 45 komada po hektaru. Najveći primjerci stabala imaju promjer do 260 cm i visoki su više od 45 m. Najstarije hrastovo stablo staro je 274 godine. Hrastova stabla u Prašniku po starosti su svrstana u tri skupine: stabla starosti 60-70 godina, stabla stara 150 godina i stabla stara 220-270 godina. Osim starosti, analizirano je i zdravstveno stanje stabala te je za mnoga moguće precizno predvidjeti i koliko će još dugo živjeti.

Docent Mikac na kraju predavanja je dao preporuke za upravljanje rezervatom kako bi se prašuma očuvala u povoljnom stanju.

Predavanje su zajednički organizirali Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Nova Gradiška, Hrvatske šume Uprava šuma podružnica Nova Gradiška i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije – Natura Slavonica.

U nastavku pogledajte galeriju fotografija.

Detalji
Kategorija: Novosti
Hitova: 314

Detalji
Kategorija: Novosti
Hitova: 338
Ranije smo izvijestili o akciji Hrvatske agencije za okoliš i prirodu "Jeste li ih vidjeli???". Evo njihova članka o rezultatima akcije koji prenosimo u cijelosti.
 
 

I ove je godine naša akcija „Jeste li ih vidjeli???“, pokrenuta krajem svibnja, polučila velik uspjeh, premašivši prošlogodišnji odaziv. 

Osim za jelenka (Lucanu cervus), zaprimane su dojave za još dvije vrste kornjaša - alpinsku (Rosalia alpina) i veliku četveropjegu strizibubu (Morimus asper funereus), u cilju uključivanja javnosti u određivanje rasprostranjenosti ovih zanimljivih vrsta u Hrvatskoj te podizanja svijesti o važnosti njihovog očuvanja.

U akciju su se mogli uključiti svi, na način da, kada opaze jelenka, alpinsku ili veliku četveropjegu strizibubu, ukoliko je moguće fotografiraju ih, te nam pošalju fotografiju uz sljedeće podatke:

  • lokaciju gdje je jedinka opažena (GPS koordinate ili opisnu)
  • datum i vrijeme kada je jedinka opažena.

Svake godine broj dojava raste. Do danas smo zaprimili čak 778 dojava o viđenjima 919 jedinki ovih vrsta iz svih dijelova Hrvatske, što je nadmašilo prošlogodišnji broj od 523 dojave!

Sve dojave su prostorno prikazane i lako pretražive na Web portalu Informacijskog sustava zaštite prirode (http://bioportal.hr/gis), uključivanjem sloja Rasprostranjenost vrsta/Jelenak_dojave_2017.

Uz dojave o nalazima pristiglo nam je više od 700 fotografija traženih vrsta. Bilo je tu fotografija jelenaka koji poziraju u bliskim susretima s psima ili se pak druže u velikom broju na srušenom deblu, zatim romantičnih fotografija alpinske strizibube na cvijeću ili velike četveropjege strizibube u druženju s planinarima. Sve te fotografije postavile su težak zadatak pred naše povjerenstvo za odabir najbolje za svaku pojedinu vrstu.

Uz NAJ fotografiju i nagrađen svaki 100. nalaz, nagrađujemo i najvrednijeg nalaznika.

Vlasnici publikacija HAOP-a  će ove godine postati:

  • za najbolju fotografiju jelenka – Zvonimir Osvald
  • za najbolju fotografiju alpinske strizibube – Mario Vlašić
  • za najbolju fotografiju velike četveropjege strizibube – Dina Šimunović
  • za 100. nalaz – Zoran Obrazović
  • za 200. nalaz – Alen Hriberski
  • za 300. nalaz – Robert Labaš
  • za 400. nalaz – Natalia Rod-Kolenko
  • za 500. nalaz – Maja Kuzman
  • za 600. nalaz – Sanja Petrović
  • za 700. nalaz – Morena Vidmar-Ribarić
  • za najviše nalaza – Danijela Katalenić

Dobitnike ćemo kontaktirati u vezi preuzimanja nagrada.

Čestitamo dobitnicima i najljepše zahvaljujemo svim sudionicima ove akcije na značajnom doprinosu u očuvanju ovih iznimnih vrsta. Pozivamo Vas da i dalje budete aktivni, nastavite sakupljati podatke/fotografije/video zapise o bilo kojim divljim vrstama i staništima Hrvatske te nam ih dostavljati na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Detalji
Kategorija: Novosti
Hitova: 354

 

Plakat s najavom planinarske škole
Plakat s najavom planinarske škole

Javna ustanova sudjelovat će predavanjem o zaštiti prirode i zaštićenim područjima u općoj planinarskoj školi u organizaciji Planinarskog društva Dilj gora. U nastavku slijede informacije o školi. Više informacija možete dobiti na https://www.facebook.com/events/562125150818271/ .

 

PROGRAM ŠKOLE
Teorijski dio sastoji se od predavanja podijeljenih u 15 cjelina koje ćemo proći tijekom 8 dana u prostorijama Planinarskog doma Đuro Pilar u Brodskom Vinogorju četvrtkom od 18,00 do 20,00 sati
Praktični dio obuhvaća vježbe koje će se izvoditi u planini tijekom vikenda na izletima (planirani izleti po Dilj gori, Krndiji, Papuku, završni izlet na Klek i dr. ). Svi izleti će biti prilagođeni početnicima u planinarenju!

POLAZNICI škole moraju biti članovi planinarskog društva - osnovnih planinarskih udruga pri Hrvatskom planinarskom savezu s plaćenom članarinom za 2018. godinu i s navršenih 15 godina

POTREBNA OPREMA: Osnovna oprema za planinarsku školu su gojzerice i ruksak. Ostala oprema se upotpunjuje postupno stjecanjem planinarskog iskustva i uz pomoć iskusnijih planinara.

ŠKOLARINA iznosi 150 kn, a njome se financiraju materijalni troškovi izvođenja nastave, te svaki polaznik će dobiti: 1 pomoćno uže (zamka) od 6 m, skriptu teorijskih cjelina, čeonu lampu…
Napomena: Troškovi izleta (prijevoz, noćenja u planinarskom domu i dr. ) nisu uključeni u školarinu.

Škola daje osnovno obrazovanje i temelj je za stjecanje općih znanja i vještina iz područja planinarstva. Prvenstveni cilj škole je da polaznici steknu osnove za sigurnije kretanje u planini i bolje snalaženje u slučaju nezgode, da se upoznaju s planinarskom opremom, kao i prirodom i stazama po kojima će planinariti, a uz sve to i ojačaju svijest o potrebi očuvanja prirode.

UPOZORENJE:
Prilikom pokušaja osvajanja planina, vrlo vjerojatno će se dogoditi da planine osvoje vas! :-)

Detalji
Kategorija: Bijela roda
Hitova: 395

U listopadu 2017. godine isplaćene su naknade za čišćenje i održavanje krovišta i dimnjaka na kojima su gnijezda bijele rode za 2017. godinu. Naknada iznosi 700,00 kn, a u jednakom ju iznosu financiraju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Brodsko-posavska županija. Ove godine isplaćene su naknade za 49 gnijezda (47 korisnika) što daje ukupan iznos od 34.300,00 kn. Više informacija o Projektu Bijela roda možete pročitati ovdje.

Popis korisnika naknade možete pogledati ovdje: 

Popis korisnika naknade iz Projekta Bijela roda 2017. ( PDF, 252KB)

Detalji
Kategorija: Novosti
Hitova: 357

  1. Projekt Bijela roda 2017: uvjeti ostvarivanja prava na naknadu
  2. Mladi škanjac i roda zbrinuti u Centru u Ruščici
  3. Oporavljene ptice puštene u prirodu
  4. Natječaj Hrvatske agencije za okoliš i prirodu
  5. Predan projektni prijedlog „PRAŠNIK...PRAstara Šuma - Naš Izvor Kreativnosti“
  6. Zelena čistka u organizaciji Šumarije Slavonski Brod
  7. Čestitka
  8. Pronalazak ozlijeđenih, iscrpljenih i mladih životinja u prirodi
  9. Poziv na dostavu ponuda u postupku jednostavne nabave
  10. Priopćenje povodom Svjetskog dana šuma 2017. godine