Povodom Svjetskog dana šuma - predavanje u Novoj Gradišci

Detalji

Napisao/la V. Andrić

Kategorija: Novosti

Objavljeno: 02 Travanj 2019

Hitova: 660

Opća skupština Ujedinjenih naroda 2012. godine proglasila je 21. ožujka Svjetskim danom šuma. Cilj je toga dana u godini podizati svijest o važnosti svih tipova šuma. Ove godine tema obilježavanja je Šume i edukacija, a moto je: Naučite voljeti šume! Ova tema potiče sve oblike edukacije na svim razinama kako bi se postiglo održivo upravljanje šumama i zaštita biološke raznolikosti. Zdrave šume znače zdrave lokalne zajednice i uspješnu ekonomiju.

Ključne poruke Ujedinjenih naroda ove godine povodom Svjetskog dana šuma su sljedeće!

• Razumjeti naše šume i održati ih zdravima je ključno za budućnost. Šume će biti važnije nego ikad kada svjetska populacija dosegne broj od 8,5 milijardi do 2030. godine.
• Nikad niste previše mladi da počnete učiti o drveću. Pomaganje djeci da se povežu s prirodom stvara buduće generacije koje su svjesne dobrobiti od drveća i šuma i svjesne potrebe za odživim upravljanjem šumama.
• I moderna i tradicionalna znanja ključ su za očuvanje šuma zdravima. Šumari trebaju poznavati i razumjeti šumu dobro, a također i koristiti najnovije tehnologije tako osiguravajući praćenje stanja naših šuma i upravljanje šumama na održiv način.
• Ulaganja u edukaciju o šumama mogu promijeniti svijet nabolje. Države trebaju osigurati da znanstvenici, zakonodavci, šumari i lokalne zajednice rade zajedno spriječavajući deforestaciju i obnavljajući degradirane krajobraze.
• Za žene i muškarce edukacija o šumama treba biti jednako dostupna. Osiguravanje ravnopravnijeg udjela žena u edukaciji o šumama osnažuje žene iz ruralnih područja da održivo upravljaju šumama.

Ove godine u Brodsko-posavskoj županjii obilježavamo važnu obljetnicu za šumare, biologe i zaštitare prirode: 90 godina kako su prašume Prašnik (nizinska prašuma hrasta lužnjaka u općini Stara Gradiška) i Muški bunar (prašuma hrasta kitnjaka i bukve smještena na Psunju u općini Okučani) izuzete iz gospodarenja. Šumari su daleke 1929. godine na ovaj način sačuvali iskonske slavonske šume da na njima uče buduće generacije stručnjaka i znanstvenika. Ovu godinu možemo nazvati i  početkom zaštite prirode na teritoriju današnje Brodsko-posavske županije, a vjerojatno i u širem području Slavonije. Ove prašume danas imaju status posebnih rezervata šumske vegetacije pod zajedničkom upravom Hrvatskih šuma d.o.o. Uprava šuma Podružnica Nova Gradiška i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije – Natura Slavonica.

Ovu važnu obljetnicu zajednički obilježavaju Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Nova Gradiška, Hrvatske šume d.o.o. Uprava šuma Podružnica Nova Gradiška i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije – Natura Slavonica. U sklopu obilježavanja planiran je niz aktivnosti od ožujka do listopada, a one uključjuju seminare i predavanja, stručno vođenje za školsku djecu i zainteresiranu javnost, biciklijadu, izložbu fotografija, izradu promotivnih materijala i pojačanu suradnju s medijima u podizanju svijesti javnosti o važnosti očuvanja prašuma i drugih vrijednih šuma na području Brodsko-posavske županije i Uprave šuma Podružnica Nova Gradiška. Aktivnosti ćemo povezati i s drugim srodnim događanjima i obilježavanjima, a posebno sa Zelenim tjednom Europske unije, koji će prigodno obiježiti Brodsko-posavska županija u svibnju ove godine ove godine službenim partnerskim događanjem (nositelj partnerskog događanja je Brodsko-posavska županija, a suradnici Javna ustanova Natura Slavonica, novogradiški i slavonskobrodski ogranak Hrvatskog šumarskog društva i Brodsko ekološko društvo - BED), sa Svjetskim danom šuma, Danom zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, Međunarodnim danom biološke raznolikosti i Svjetskim danom prašuma.

Obilježavanje je započelo predavanjem održanim u velikoj vijećnici Grada Nove Gradiške na Svjetski dan šuma, 21. ožujka, u organizaciji Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Nova Gradiška i Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Predavanja s temama „Prilagodljivost hrasta lužnjaka na sušni stres“ (predavač  doc. dr. sc. Željko Škvorc) i „Zaštita i upravljanje prašumama u Hrvatskoj“ (predavač  prof. dr. sc. Ivica Tikvić) uglednih znanstvenika sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu pratilo je oko 90 inženjera šumarstva sa područja Županije. Predavanja će svojom temom svakako doprinijeti obilježavanju ove važne obljetnice i prenošenju ovogodišnjih ključnih poruka Ujedinjenih naroda povodom Svjetskog dana šuma o važnosti učenja o šumama na svim razinama radi uspješnijeg odživog upravljanja, zaštite biološke raznolikosti i dugotrajne koristi za lokalnu zajednicu. 

Kratki film o našim zaštićenim područjima snimljen iz zraka

Detalji

Napisao/la V. Andrić

Kategorija: Zaštićena područja

Objavljeno: 15 Veljača 2019

Hitova: 860

Pogledajte kratki film snimljen iz zraka 4 naša zaštićena područja:

značajnog krajobraza Gajne,

posebnog ornitološkog rezervata Bara Dvorina,

značajnog krajobraza Pašnjak Iva,

značajnog krajobraza Jelas polje.

Izradu filma naručila je Turistička zajednica Brodsko-posavske županije.

Na 5. sjednici Suradničkog vijeća značajnog krajobraza Gajna obilježen Svjetski dan vlažnih staništa

Detalji

Napisao/la V. Andrić

Kategorija: Suradničko vijeće ZK Gajna

Objavljeno: 04 Veljača 2019

Hitova: 871

U zajedničkoj organizaciji Javne ustanove Natura Slavonica, Brodskog ekološkog društva - BED i Općine Oprisavci održana je 5. sjednica Suradničkog vijeća značajnog krajobraza Gajna. Sjednica je održana u prostorijama Općine Oprisavci 01. veljače 2019. Datum održavanja sjednice je izabran kako bismo zajedno obilježili Svjetski dan vlažnih staništa i skrenuli pažnju javnosti na njihovu važnost i probleme.

Zahvaljujemo se svi sudionicima i članovima Suradničkog vijeća na lijepom odazivu i sudjelovanju.

U nastavku pročitajte službeno priopćenje poslano medijima.

Obavijest za medije

u povodu Međunarodnog dana vlažnih staništa

i 5. sjednice Suradničkog vijeća Gajne

VLAŽNA STANIŠTA POMAŽU NAM U BORBI S KLIMATSKIM PROMJENAMA!

Želeći ukazati na iznimnu biološku i društvenu važnost vlažnih staništa te podršku održivim praksama za njihovo očuvanje, Suradničko vijeće značajnog krajobraza Gajna održalo je svoju 5. sjednicu uz međunarodni dan njihove zaštite.

Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih (vlažnih) staništa se u skladu s donošenjem Ramsarske konvencije obilježava na svake godine na datum 02.02. Ove godine fokus je na korisnost tih staništa u borbi protiv klimatskih promjena, ali i utjecaj klimatskih promjena na vlažna staništa.  Ekstremni klimatski događaji, kao što su poplave i nagla zatopljenja, među najočitijim su učincima klimatskih promjena.

Vlažna staništa djeluju tako što kao spužve skupljaju i zadržavaju višak kišnice i smanjuju poplave, a u sušnim periodima zadržavaju vodu te time sprječavaju pojavu suše. Jedno od pet vrsta vlažnih staništa koje nam pomažu nositi se s ekstremnim promjenama su poplavne ravnice koje su značajne za naša područja. Poplavna područja uz rijeku Savu u Brodsko-posavskoj županiji dokaz su da prirodne, očuvane rijeke i njihove redovna plavljenja nisu nužno štetna. Od 15 područja europske ekološke mreže Natura 2000 u našoj županiji čak 10 je vezano uz prirodna poplavna područja. Tu gdje su ljudi naviknuti živjeti uz ritam prirode uz sve teškoće koje to donosi nalaze se retencije - mjesta koja primajući višak vode u poplavama smanjuju rizike i štete od poplava do kojih može doći nizvodno, posebice u gradovima.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije - Natura Slavonica i Brodsko ekološko društvo-BED pripremili su izvještaje o aktivnostima na Gajni i drugim zaštićenim područjima. Predstavljen je i novi projekt „Vlažna staništa za život“ koji financira zaklada Euronatur, a povezan je sa revitalizacijom vlažnih staništa na Gajni. U diskusiji je nekoliko članova iznijelo svoje probleme i postavilo pitanja nadležnim tijelima, te su dogovorene aktivnosti u sljedećem periodu. Gajna je jedno od rijetkih zaštićenih područja na kojem suradničko vijeće postoji, kao mjesto gdje razni sektori i zainteresirane organizacije, ustanove i pojedinci komuniciraju i time pozitivno utječu na upravljanje zaštićenim područjem.

U slučaju potrebe za više informacija možete se javiti na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., mobitel 091 445 4212 (Iris Beneš). Možete se javiti i Javnoj ustanovi Natura Slavonica na email Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili telefone 409-042 (ravnatelj) ili 409-043 (stručna služba). Za one koji žele istraživati, materijali i informacije se mogu naći na stranicama Ramsarske konvencije http://www.ramsar.org/

Zapisnik Sjednice možete preuzeti ovdje:

Zapisnik 5. sjednice Suradničkog vijeća ZK Gajna ( PDF, 2.21MB)

Pogledajte fotografije sa Sjednice.

Obilježavanje Svjetskog dana vlažnih staništa u Klasičnoj gimnaziji fra Marijana Lanosovića Slavonski Brod

Detalji

Napisao/la V. Andrić

Kategorija: Novosti

Objavljeno: 04 Veljača 2019

Hitova: 1419

Povodom Svjetskog dana vlažnih staništa, biologinja Javne ustanove održala je dva predavanja maturantima Klasične gimnazije fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti u Slavonskom Brodu. Predavanja su održana 31. siječnja 2019., a ukupno je sudjelovalo gotovo 40 učenika. Uz osvrt na ovogodišnju temu obilježavanja "Vlažna staništa i klimatske promjene", učenici su dobili informacije o vlažnim staništima njihova zavičaja, uslugama ekosustava, tradicijskom i održivom gospodarenju ovim prostorima te njihovoj važnosti u borbi protiv klimatskih promjena.

Zahvaljujemo učenicima na aktivnom sudjelovanju, a profesorima Andrei Papić i Ivici Blaževiću te ravnatelju Klaudiju Milohanoviću na organizaciji događaja.

Čestitka

Detalji

Napisao/la V. Andrić

Kategorija: Novosti

Objavljeno: 19 Prosinac 2018

Hitova: 573

Deset godina projekta Zaštita i očuvanje bijele rode (Ciconia ciconia) u Brodsko-posavskoj županiji

Detalji

Napisao/la V. Andrić

Kategorija: Bijela roda

Objavljeno: 19 Prosinac 2018

Hitova: 742

Javna ustanova Natura Slavonica provodi projekt Zaštita i očuvanje bijele rode (Ciconia ciconia) ove godine po deseti put na svome teritoriju. S obzirom da je kraj godine i desetljeća ovoga projekta, pokušat ćemo staviti brojke na jedno mjesto.

Projekt je počeo 2009. godine kao pilot projekt u kojemu su sudjelovale tri županijske javne ustanove za zaštitu prirode: sisačko-moslavačka, zagrebačka i brodsko-posavska. Danas Projekt na godišnjoj bazi provode sve javne ustanove za zaštitu prirode na čijem se teritoriju gnijezde rode. Ciljevi projekta definirani prve godine bili su:

• pomoći lokalnom stanovništvu u očuvanju gnijezda rode na objektima,
• očuvati tradicionalne drvene posavske kuće na kojima se nalaze gnijezda,
• stvoriti točnu bazu podataka o broju gnijezda i populaciji rode,
• educirati javnost i stanovništvo o vrlo uskoj vezi čovjeka i rode, ovisnosti njezina opstanka o djelovanju čovjeka u prostoru te o utjecaju na bioraznolikost staništa,
• podići svijest o potrebi aktivnoga djelovanja u zaštiti i očuvanju rode,
• educirati lokalno stanovništvo o zakonskim propisima i mogućnostima postupanja s gnijezdom (izmještanje ili uklanjanje).

O prvoj godini provedbe Projekta možete čitati u brošuri koje su zajednički objavile ustanove uključene u Projekt, a možete ju skinuti s ovoga linka:

http://www.natura-slavonica.hr/images/pdf_datoteke/letci/rode_fin_web.pdf

Veliku vrijednost Projektu daje kontakt s lokalnom zajednicom, tokom prikupljanja podataka, o kojoj izravno ovisi budućnost roda u posavskim selima. Od korisnika naknada i drugih stanovnika naselja, u kojima rode gnijezde, dobivamo podatke o novim gnijezdima, stradalim pticama, rizicima kod gniježđenja i broju mladih. Čuje se i dosta povijesnih podataka o rodama unatrag pedesetak godina. Ljude zanimaju podaci o rodama, njihovoj brojnosti, načinu života i migracijama te često postavljaju pitanja djelatnicima Javne ustanove.

Kroz Projekt javne ustanove su se obavezale svake godine pratiti brojnost gnijezda. Od 2009. godine Javna ustanova Natura Slavonica bilježi broj gnijezda, lokaciju gnijezda (adrese), smještaj gnijezda. Od 2010. godine bilježi koordinate gnijezda, a od 2011. godine broj ptića u gnijezdima. Prema vlastitim podacima o kretanju broja gnijezda i broja ptića u Brodsko-posavskoj županiji kroz godine provođenja projekta izradili smo grafikon (ispod ovoga odlomka). Treba reći da je grafikon zasnovan na podacima o ukupnom broju gnijezda (aktivnih i neaktivnih) u pojedinoj godini.

Grafikon ilustrira osjetljivost populacije budući da broj ptića značajno varira svake godine. Najlakše je objasniti utjecaj vremenskih prilika na uspješnost gniježđenja tj. negativni utjecaj velikog broja kišnih dana u doba gniježđenja. Najmanji broj gnijezda zabilježen je tokom 2014. godine koju pamtimo po velikim svibanjskim poplavama u Posavini.

Svake godine djelatnici Javne ustanove prikupljaju i obrađuju zahtjeve za isplatu naknade za čišćenje i održavanje krovišta vlasnika objekata na kojima je rodino gnijezdo. Naknada iznosi 700,00 kn po gnijezdu godišnje. Pravo na naknadu imaju fizičke i pravne osobe. U 2009. i 2010. godini naknadu je u potpunosti financirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a od 2011. Fond financira polovinu sredstava za naknade, a Brodsko-posavska županija, tj. Javna ustanova iz svoga proračuna, drugu polovinu za gnijezda na svojem teritoriju sukladno Sporazumu o suradnji na realizaciji projekta „Zaštita i očuvanje bijele rode“ između Fonda i 11 županija te PP Lonjsko polje potpisanog 21. srpnja 2010. godine. Tijekom 10 godina provedbe Projekta na području Brodsko-posavske županije isplaćeno je 665 naknada korisnicima u ukupnom iznosu od 465.500,00 kn kako prikazuje sljedeća tablica.

Na desetogodišnjoj suradnji i donacijama ovim putem zahvaljujemo Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Tokom godina zaštita roda u Županiji i Hrvatskoj je poboljšavana drugim projektima i aktivnostima. Najvažniji među njima osigurani su Sporazumom o suradnji pri provedbi mjera zaštite, praćenja populacije i prstenovanja strogo zaštićene vrste bijele rode (Ciconica ciconia L.) koji su potpisali resorno Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o., 13 županijskih javnih ustanova i PP Lonjsko polje. Kroz Sporazum je osigurana suradnja javnih ustanova i HEP-a pri postavljanju nosača za gnijezda. Također je osigurano prstenovanje mladih ptica kroz suradnju javnih ustanova, HEP-a i službenih prstenovača Zavoda za ornitologiju pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Iako je Javna ustanova i ranije surađivala s HEP-om tj. Elektrom Slavonski Brod i prstenovačima u prstenovanju mladih roda (neredovito od 2010.), od 2016. je prstenovanje lakše organizirati i provesti te se prstenuje znatno veći broj ptica. Ovim putem bismo htjeli zahvaliti prstenovačima Mirku Šetini, Nenadu Šetini i Josipu Živkoviću koji svake godine volonterski provode prstenovanje. Također bismo htjeli zahvatliti Elektri Slavonski Brod te Pogonu Nova Gradiška na suradnji u prstenovanju i postavljanju platformi. Posebno na suradnji zahvaljujemo direktorici Elektre Slavonski Brod Branki Balašević, Damiru Dadiću zaduženom za koordinaciju aktivnosti zaštite ptica na razini D.P.-a i rukovoditelju Pogona Nova Gradiška Darku Poletu.

I za kraj slijede brojke za 2018. godinu. Na području Brodsko-posavske županije zabilježeno je ukupno 146 gnijezda (od toga 52 na krovištima) te 264 mlade rode. Isplaćene su 44 naknade u ukupnom iznosu od 30.800,00 kn. Prstenovano je 97 mladih roda kroz suradnju Javne ustanove, Elektre Slavonski Brod i službenih prstenovača. Čak u tri gnijezda ove godine zabilježeno je po 5 ptića: u Vrbju, Donjem Varošu i Banovcima.

Konferencija o krajobrazima

Detalji

Napisao/la V. Andrić

Kategorija: Novosti

Objavljeno: 30 Listopad 2018

Hitova: 682

U suradnji sa Zavodom za prostorno uređenje Brodsko-posavske županije i CTR - Razvojnom agencijom Brodsko-posavske županije, Javna ustanova je sudjelovala na konferenciji Integralni pristup zaštiti, planiranju i upravljanju krajobrazom povodom 2. Međunarodnog dana krajobraza Vijeća Europe. Organizatori konferencije su Vijeće Europe - Konvencija o europskim krajobrazima, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja i Hrvatski zavod za prostorni razvoj, u suradnji s Ministarstvom kulture, Ministarstvom zaštite okoliša i energetike i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a održana je 20. listopada 2018. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Blaženka Veselinović iz Zavoda za prostorno uređenje Brodsko-posavske županije i Vesna Andrić iz Javne ustanove Natura Slavonica pripremile su i održale prezentaciju pod nazivom Upravljanje krajobrazom poplavnog područja rijeke Save u Brodsko-posavskoj županiji.

Teme pokrivaju pregled politika tijela državne uprave koja u svom djelokrugu provode neke od ciljeva Konvencije o europskim krajobrazima, svoje programe predstavile su visokoškolske ustanove, a bili su prezentirani i konkretni projekti vezani uz pojedine krajobrazne teme. Pored hrvatskih predavača, konferenciji su poseban doprinos dali i ugledni inozemni stručnjaci.

Zanimljivo popratno događanje bilo je otvorenje zajedničke izložbe studenata Arhitektonskog i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Za predavače je organiziran terenski obilazak Ozlja, PP Žumberak - Samoborsko gorje i Samobora.

Ovdje možete preuzeti Program i Zbornik sažetaka. Više informacija možete potražiti na stranicama Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj: http://www.hzpr.hr/default.aspx?id=2346 .

U nastavku pogledajte galeriju fotografija koje nam je ustupio Hrvatski zavod za prostorni razvoj.

Obilježavanje Međunarodnog dana prašuma

Detalji

Napisao/la V. Andrić

Kategorija: Zaštićena područja

Objavljeno: 19 Rujan 2018

Hitova: 874

Javna ustanova Natura Slavonica obilježila je Međunarodni dan prašuma zajedno sa učenicima OŠ "Đuro Pilar" Slavonski Brod i djelatnicima Hrvatskih šuma UŠP Nova Gradiška. 24 učenika 7. i 8. razreda posjetili su prašumu Prašnik zaštićenu u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije u ponedjeljak, 17.09.2018. Uz posjet Prašniku, koji je bio glavni događaj dana, posjetili su i meteorološku postaju Gorice Državnog hidrometeorološkog zavoda i značajni krajobraz Pašnjak Iva, također smješten u Goricama. Učenici su, nakon otvorenja, bili i prvi posjetitelji novog vidikovca izgrađenog na Ivi. 

Posjet Prašniku bio je dio projekta Škola u šumi, šuma u školi  koji provode Hrvatske šume. Zahvaljujemo na pozivu na sudjelovanje organizatorici posjeta Katici Nuspahić iz Hrvatskih šuma i upravitelju šumarije Stara Gradiška Krunoslavu Szabi, revirniku, inženjerima i vozačima. Puno hvala učenicima OŠ "Hugo Badalić" Slavonski Brod na pažnji i sudjelovanju te pedagoginji Mirjani Dolibašić-Pešut, psihologinji Emi Dujček i ravnatelju Igoru Nikičiću koji su sve držali pod kontrolom. :) 

Čardaci kao promatračnice i vidikovci na pašnjaku Iva

Detalji

Napisao/la Super User

Kategorija: Ostali projekti

Objavljeno: 03 Rujan 2018

Hitova: 1036

Projekt ''čardaci''- vidikovci predstavlja zajednički projekt Brodsko-posavske županije, općine Dragalić i Javne ustanove Natura Slavonica dobiven na Natječaju Ministarstva turizma kroz ''Program razvoja javne turističke infrastrukture u 2016 godini.

Projekt obuhvaća izgradnju replike čardaka iz osmanlijskog razdoblja u Posavini, koji bi služili kao vidikovci odnosno promatračnice. Funkcija čardaka u prošlosti bila je najčešće uzbunjivanju naselja i stanovništva o provali Turaka preko rijeke Save ili se koristila i za zaštitu od poplave javljajući o izlijevanje rijeke.

Čardaci u formi Vidikovca su dio biciklističke staze „Ruta Sava“', odnosno, nastavak sličnog projekta koji uzvodno provodi  Park prirode Lonjsko polje, te je ovo njegov logičan nastavak uz Savu.

Potrebno je istaknuti da je uz čardake postavljeno odmorište s masivnim klupama i servisna stanica za bicikle.

Čardak-vidikovac (promatračnica) imati će  važnu ulogu u edukacije posjetitelja o prirodnim, povijesnim, kulturnim i krajobraznim vrijednostima, u upravljanju zaštićenim područjem, posebno za praćenje ptica i drugih divljih vrsta, te za upravljanje posjetiteljima. To znači da bi se turisti, grupe školske djece i znatiželjnici  usmjeravali na točno određene točke na pašnjacima gdje ne bi ometali pašarenje, uzbunjivali stoku, ptice i sebe ne dovodili u opasnost.

U planu je nastavak izgradnje identičnih ''čardaka'' na ostalim zaštićenim područjima Brodsko-posavske županije.

 Napisao: Mario Pavičić

Čestitamo i sretno u finalu!

Detalji

Napisao/la Super User

Kategorija: Novosti

Objavljeno: 12 Srpanj 2018

Hitova: 615