Novosti

Izložba Moj komadić zemlje otvorena je u utorak 03. ožujka 2015. u prostorijama Općine Oprisavci. Ova izložba fotografija predstavlja 14 poljoprivrednika iz Hrvatske čiji rad doprinosi očuvanju prirode u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže. Jedan od njih je i Mijo Jaredić iz Poljanaca koji na Gajni čuva svoje stado podolaca. Dio izložbe su i likovni radovi učenika OŠ Stjepan Radić Oprisavci. izrađeni u sklopu edukativnog programa pripremljenog za osnovne škole sa ciljem da se kod djece potakne razvoj svjesnosti o značaju poljoprivrede i održivog razvoja. Na otvorenju su nazočnima podijeljene i publikacije s pričama ovih 14 iznimnih ljudi.

Izložba je dio projekta „Najdraža mjesta –  Umreženi trening za podršku održivom ruralnom razvoju u Hrvatskoj” kojeg financira Njemačka savezna zaklada za okoliš (Deutsche Bundesstiftung Umwelt), a provode ga Njemačko udruženje za zaštitu krajolika (Deutscher Verband für Landschaftspflege), Suske consulting i Državni zavod za zaštitu prirode. Autor izloženih fotografija je Marko Vrdoljak, a intervjue s poljoprivrednicima vodila je Marija Martinko.

Izložbu su otvorili Mijo Jaredić, Marija Martinko i načelnik Općine Oprisavci Pejo Kovačević. Izložba se može sljedećih dana pogledati u prostorijama Općine Oprisavci. U nastavku pogledajte fotografije s otvorenja.

S lijeva na desno: načelnik Općine Oprisavci Pejo Kovačević, Marija Martinko iz Suske consultinga i Mijo Jaredić (foto: Vesna Andrić)

U siječnju 2015. godine Javna ustanova je sudjelovala u zimskom prebrojavanju ptica močvarica. Ovaj globalni projekt za Hrvatsku koordinira Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode. Prebrojavanje se provodilo 2 dana tokom siječnja na Jelas ribnjacima, Bari Dvorini, Gajni i odsječcima rijeke Save uz Slavonski Brod i navedena zaštićena područja. Prebrojano je više od 8000 ptica. Javna ustanova zahvaljuje Mirku Šetini iz Brodske ekološke udruge Zemlja (BEUZ) i Nenadu Šetini iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode bez čije stručne pomoći na terenu prebrojavanje ne bi bilo ni približno tako uspješno.

Detalj s muzejske pozivnice na otvorenje

U četvrtak, 30. listopada 2014., u Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu otvorena je izložba Pljuskara - svjedok drevnog mora. Na otvorenju izložbe su govorili kustosica Muzeja i autorica izložbe Ivana Maruščak, ravnateljica Muzeja Danijela Ljubičić-Mitrović i ravnatelj Javne ustanove Natura Slavonica Josip Bodrožić-Džakić. Na izložbi je predstavljen velik broj fosila prikupljenih u kanjonima Pljuskare i okolnim nalazištima na Dilju.

"Područja kanjona Pljuskare predstavljaju tri kanjona nastala erozijskim djelovanjem potoka koji su otvorili slojeve stijena nastalih i taloženih u pradavnom Panonskom moru", u najavi izložbe kazala je kustosica Maruščak.

Ravnatelj Bodrožić-Džakić predstavio je dosadašnje aktivnosti Javne ustanove vezane za izradu potrebnih stručnih podloga s ciljem zakonske zaštite geoloških vrijednosti kanjona Pljuskare. Također je najavio početak službene procedure za proglašenje kanjona Pljuskare zaštićenim u kategoriji paleontološkog spomenika prirode u suradnji s Upravnim odjelom za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša Brodsko-posavske županije. Djelatnici Javne ustanove i Muzeja i do sada su surađivali na projektima zaštite i promocije vrijednosti Pljuskare.

Posjetitelji će do 15. prosinca imati priliku vidjeti okamenjene ostatke davnih stanovnika ovih prostora.

 

Autorica izložbe Ivana Maruščak govori na otvorenju (autor fotografije Damir Fajdetić, ustupio Muzej Brodskog Posavlja)

Ravnatelj Javne ustanove Josip Bodrožić-Džakić na otvorenju izložbe (autor fotografije Damir Fajdetić, ustupio Muzej Brodskog Posavlja)

Svečano otvorenje izložbe (autor fotografije Damir Fajdetić, ustupio Muzej Brodskog Posavlja)

Svečano otvorenje izložbe (autor fotografije Damir Fajdetić, ustupio Muzej Brodskog Posavlja)

U srijedu, 30. listopada 2014. godine, održan je u zgradi Brodsko-posavske županije u Slavonskom Brodu sastanak s temom razminiranja minski sumnjivih područja u Županiji. Sastanku su prisustvovali zamjenik župana za gospodarstvo Davor Vlaović, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje Neven Karas, načelnica Odjela za plansko-analitičke poslove Hrvatskog centra za razminiranje Nataša Mateša Mateković, stručna savjetnica u Upravnom odjelu za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša Brodsko-posavske županije Ljiljana Curić i stručna savjetnica u Javnoj ustanovi Natura Slavonica Vesna Andrić.

Predstavnici HCR-a donijeli su lijepe vijesti. U listopadu tekuće godine je HCR već uvelike premašio svoje planove vezane za površinu koja je razminirana ove godine u Brodsko-posavskoj županiji. Minski sumnjive površine su tokom ove godine smanjene sa 17 km2, koliko ih je bilo početkom 2014. godine, na 11,7 km2 u listopadu ove godine. Nataša Mateša Mateković je istaknula i da je plan HCR-a u 2015. godini u potpunosti razminirati Brodsko-posavsku županiju. Radovi će se odvijati u općinama Okučani, Stara Gradiška, Gornji Bogićevci i Dragalić.

Na sastanku je sudjelovala predstavnica Javne ustanove budući da su dva zaštićena područja u Županiji minski sumnjiva. To su poznate slavonske prašume i posebni rezervati šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar. Također, u blizini značajnog krajobraza Iva još uvijek postoje minski sumnjive površine, iako je veći dio već razminiran. Ovakva situacija je uvelike ograničavala kvalitetno upravljanje i onemogućavala organizirano posjećivanje Prašnika i Muškog bunara za koje postoji veliko zanimanje. Razminiranje Prašnika, koje se provodi ove godine, financiralo se sredstvima iz Državnog proračuna i sredstvima koja su osigurale Hrvatske šume d.o.o. Također su predstavnici HCR-a kazali da će Prašnik biti razminiran do kraja tekuće godine ukoliko vremenski uvjeti budu dopuštali.

Rješavanjem problema zagađenosti minama u zaštićenim područjima, omogućit će se istraživanje, kvalitetnija zaštita i organizirano posjećivanje vrijednih prašuma u Brodsko-posavskoj županiji te se spriječiti moguće stradavanje lokalnog stanovništva. Prema podacima HCR-a, koje je Nataša Mateša Mateković iznijela na sastanku, u našoj je županiji od 1991. do 2014. godine 13 ljudi smrtno stradalo kao posljedica ranjavanja u eksploziji mina.

Davor Vlaović se zahvalio djelatnicima HCR-a na velikim naporima koje je HCR uložio u razminiranje Brodsko-posavske županije i čestitao im na uspješnom i kvalitetnom radu u Brodsko-posavskoj županiji.

Donošenjem novog Zakona o zaštiti prirode 2013. godine, Javna ustanova morala je uskladiti svoj naziv s odredbama novoga zakona. U skladu s člankom 130. stavkom 3. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) i člankom 34. Statuta Brodsko-posavske županije (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije, br. 15/13), Županijska skupština je na 7. sjednici održanoj 10. lipnja 2014. godine donijela Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije – Natura Slavonica. Tekst Izmjene i dopune možete pročitati ovdje.

Upravno vijeće također je donijelo novi Statut Javne ustanove na 48. sjednici održanoj 11. srpnja 2014. godine. Suglasnost na Statut dao je župan Brodsko-posavske županije Zaključkom o davanju suglasnosti na Statut Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije – Natura Slavonica.

Temeljem Izmjena i dopuna odluke o osnivanju i novog statuta, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije promijenila je ime u Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije – Natura Slavonica. Također se ravnopravno može koristiti i skraćeni naziv Javna ustanova Natura Slavonica.